U prvih osam mjeseci ove godine Rumunjska je uvezla robe u vrijednosti od preko 61 milijarde eura; no uvoz je bio znatno veći, premašio je 82 milijarde eura.To rezultira “računom” većim od 20 milijardi eura koji trebamo platiti da bismo uravnotežili trgovinski deficit.Među najzapaženijim rastom uvoza su hrana i žive životinje, pri čemu je ova kategorija proizvoda porasla za gotovo 10 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.
Tako je u 243 dana od početka godine do 31. kolovoza uvezeno u protuvrijednosti 337 milijuna eura dnevno.
Evolucija neto izvoza značajno je povećala njegov kontrakcijski utjecaj, s obzirom na to da se obujam uvoza roba i usluga ubrzao, dok je obujam izvoza nastavio padati na godišnjoj razini, primjećuje Nacionalna banka Rumunjske (BNR) u izjavi koja slijedi posljednji sastanak Odbora za monetarnu politiku.
Kao rezultat toga, BNR dalje ukazuje da su trgovinska bilanca i deficit tekućeg računa doživjeli značajan porast u dinamici.
Kratkoročno se ne očekuje oporavak izvoza sve dok glavni trgovinski partneri Rumunjske (osobito Njemačka) prolaze kroz nepovoljnije razdoblje.
S druge strane, uvoz bi mogao ubrzati svoju stopu rasta s obzirom da je osobna potrošnja snažna, a to potiče uvoz.
Opseg robnog izvoza skromno je porastao, priznaje Narodna banka u Izvješću o inflaciji.”Veće izvozne isporuke zabilježene su u sektorima proizvodnje naftnih derivata, gume, nemetalnih minerala, metalurških proizvoda te strojeva i opreme, dok su sektori poput lake industrije, namještaja, elektronike i električne opreme i dalje zaostajali.”
Istodobno, zadovoljavajuća žetva 2023. dovela je do novog povećanja neto izvoza poljoprivrednih sirovina (do 44 posto u varijaciji volumena) i vjerojatno je pridonijela poboljšanju trgovinske bilance za određene prehrambene proizvode (biljno ulje, proizvodi za mljevenje i pečenje).
Robni uvoz bilježi ubrzani tempo, posebice u segmentu robe široke potrošnje (korelirajući s putanjom potražnje), ali posebno u segmentu intermedijarnih proizvoda.
U ovom potonjem slučaju, oporavak energetski intenzivnih sektora (kemikalije, metalurgija i proizvodnja drugih nemetalnih minerala) povećao je potražnju za inputima (osobito prirodnim plinom i proizvodima koksa, željeznom rudom, amonijakom i mineralima za kemijska industrija, te primarni proizvodi za proizvodnju građevinskih materijala).
