Ubojiti samci sada postaju sve češći iu Västernorrlandu.U Matforsu je Kajsa Nilsson potpuno prestala vrtlariti zbog duhova mučitelja. – Ima ih bezbroj i uništavaju sve, kaže između ostalog u snimci. Ipak, puževi ubojice nisu na popisu invazivnih vrsta biti kontroliran. Postoji jeziv osjećaj koji se širi kada se puž ubojica nastani u novom području. U Matforsu se priča da je počelo u rezidencijalnom području Ängom, ali nitko zapravo ne zna.U Bällsti su viđeni, ali ljudi drhte i drže fige da izbjegnu invaziju.Ali nažalost male su šanse da puževi ubojice neće uspjeti i tamo.Tove Lönneborg je službenica za zaštitu okoliša u Okružnom upravnom odboru u Västernorrlandu i radi s invazivnim vrstama.- Danas nemamo metode koje djeluju na većem nivou, da zaustavimo puž od širenja.U Västerbottenu su koristili psa puža, koji se može unajmiti.Nanjuši jaja, tako da ih se može ukloniti
Puž ubojica nije na ‘popisu invazivnih’
EU ima popis invazivnih i zabranjenih vrsta koje se ne smiju širiti, na njemu su i životinje i biljke, a nadzor nad njim vrši županijsko Upravno vijeće.Sada postoji popis prijedloga za borbu protiv više vrsta na nacionalnoj razini, u Švedskoj.Na njemu se, primjerice, nalaze biljni tobogan i riblji mješanac.Ali ne i puž ubojica.- Prioritet imaju invazivne biljke ili životinje koje su na putu prema zaštićenim prirodnim područjima ili koje uključuju velike društvene troškove kada se šire, kaže Tove Lönneborg. Vladina odluka o vrstama protiv kojih se treba boriti može vjerojatno će se uzeti 2024. Koje su invazivne vrste najveći problem u Västernorrlandu?- U prirodnim rezervatima imamo najviše izvješća o vresrosima u obalnim rezervatima.Ali divovski balzam je također široko rasprostranjen
Nema analize puža ubojice
Švedska agencija za zaštitu okoliša ocjenjuje da se nije nemoguće riješiti puževa ubojica, ali da bi to previše koštalo.- Predstavlja prijetnju biološkoj raznolikosti, ali je široko rasprostranjen i vrlo ga je teško suzbiti.Dodavanje na nacionalni popis nije se smatralo učinkovitim, kaže Peter Dalin, administrator u Švedskoj agenciji za zaštitu okoliša. Ali nije napravljena analiza društvenih troškova o tome kakvu štetu uzrokuje puž ubojica i koliko bi koštalo sprječavanje njegovog širenja. – Imamo toliko mnogo vrsta i ograničene resurse. Mislite li da se to uopće moglo zaustaviti? – Teško je reći.Kad kupujemo robu i šaljemo je tamo-amo, stvari se događaju.Također se šire gljivice i bakterije.Postoje stroži zahtjevi iz trećih zemalja, ali unutar EU je teško zaustaviti stvari koje nisu regulirane, tj.vrste koje nisu na popisu
KVALIFIKACIJA RIZIKA ZAŠTITE PRIRODE OD INVAZIVNIH VRSTA
‘Vrste su znanstveno procijenjene prema njihovom ekološkom utjecaju i potencijalu invazije.Od toga se procjenjuje da približno 120 biljnih vrsta i 105 životinjskih vrsta imaju visok ili vrlo visok rizik da postanu invazivne u Švedskoj u roku od 50 godina.U konzultaciji sa stručnjacima, Švedska agencija za zaštitu okoliša i Norveška uprava za more i vode odabrali su niz ovih vrsta za socioekonomsku analizu. Između ostalog, procijenili smo doprinos vrsta ili prijetnju uslugama ekosustava, troškove štete za društvo, utjecaj na ljudsko zdravlje i mogućnost bavljenja rekreacijom u prirodi.Također smo napravili analizu troškova i koristi o tome što bi značilo regulirati svaku vrstu.Konzultanti su izvršili analize.”
